English (United Kingdom)
You are here: Home
Subota, 23 Ruj 2017

Gastro

Okusi tradicije

E-mail Ispis

Bosanskohercegovačku tradicionalnu kuhinju karakteriziraju balkanski specijaliteti, koji ujedinjuju okuse Istoka i Zapada. Osim što obično sadrže razne vrste mesa, od kojih treba izdvojiti teletinu, jagnjetinu, piletinu i ribu (naročito pastrmku koja se uzgaja u rijekama širom BiH, te morsku ribu i druge plodove mora), mnogi obroci uključuju mahunarke, voće i povrće, naročito tikvice, mrkvu, paprike, patlidžane, špinat, grah, luk, bijeli luk i paradajz. Koriste se mnogo i začini: sol, biber, ljuta papričica, peršin, lovorom, bosiljak i dr. Upotreba veoma svježih namirnica, proizvedenih na prirodan način, čini ovu kuhinju posebno ukusnom i kvalitetnom. Bosanskohercegovačka kuhinja koristi mnoge začine, ali u malim količinama i lako je probavljiva, jer se u kuhanju koristi puno vode. Sosovi su sasvim prirodni, jer se zasnivaju na povrću, a često se uz obrok pije i jogurt.Ova kuhinja je u tijesnoj vezi sa turskom, grčkom i drugim mediteranskim kuhinjama, uz određene evropske uticaje koji su u vezi sa kratkom austrougarskom do-minacijom ovim prostorima. Hercegovačka kuhinja se malo razlikuje od bosanske: koristi više povrća u pripremi jela, ukusnija je i laganija. Uticaji turske i grčke kuhinje sastavni su dio tradicionalne gastronomije, ali se u posljednje vrijeme sve više šire i evropski ukusi, naročito italijanski.
Karakteristika velike raznovrsnosti mliječnih proizvoda, od mlijeka, jogurta, kajmaka, preko mladih i odstajalih sireva (od kojih neki podsjećaju na parmezan) je što ih je većina ručno napravljena i mnogi se mogu kupiti na gradskim pijacama. Mostar je pun ugostiteljskih objekata u kojima se mogu kušati izvanredna jela po prihvatljivoj cijeni. Dovoljno je ući u jedan od mnogih restorana ili kafea u starom dijelu grada. U najekonomičnije spadaju buregdžinice, u kojima se mogu dobiti slane i slatke pite, a u nekima i topli tradicionalni obroci koji se mogu jesti u restoranu ili ponijeti kući (aščinice).

 

Vina, rakije i likeri

E-mail Ispis


Hercegovina
se može pohvaliti dugom tradicijom uzgoja vinove loze koji potiče još iz ilirskog doba. Vruća i suha klima pogoduje uzgoju vinove loze, ljekovitog bilja i razvoju renomiranog pčelarstva. Svi ovi elementi doprinijeli su stvaranju istinske kulture pravljenja vina i drugih alkoholnih pića, čiji se razvoj odlučno i s ponosom nastavlja. Zone Dubrava i Brotnja srce su lokalne proizvodnje vina i rijetkost je da neko od lokalnog stanovništva ne posjeduje vinograd i da ne proizvodi vino za svoje potrebe, ali i za prodaju. Najpoznatije sorte su žilavka (bijelo grožđe) i blatina (crno grožđe), po kojima su nazvana i vina koja se prave od ovog grožđa, bijelo - nezamijenjivog mirisa i crno – jako i bogato. Kameno vino, posebno bijelo vino, još je jedan “nektar od grožđa”, među najpoznatijim u ovom kraju. Posljednjih godina, pojedini uzgajivači uspješno su proizveli sortu Chardonnay u svojim vinogradima. Osim vina, u Hercegovini se proizvode i odlične rakije, poznate pod nazivom lozovača ili loza, jačine između 30 i 55 stupnjeva. Posebno su cijenjene dvije vrste rakije, travarica, koja se dobije miješanjem sa ljekovitim biljem i medovača, odnosno rakija od meda. Nedavno realizovana Vinska cesta Hercegovine, projekat Turističke zajednice HNK/Ž, potpomognut sredstvima Evropske komisije u BiH je ujedinio proizvođače, ugostitelje i lokalne tour operatore i predstavlja izvanrednu priliku svima onima koji žele upoznati enogastronomsko, prirodno i historijsko nasljeđe ovog kraja. Otvoreni podrumi, degustacije tipičnih proizvoda i posjeta mjestima od historijske važnosti samo su neke od mogućnosti koje nudi ovaj “slastan” put kroz okuse Hercegovine.

Herzegovina Wine Route: tel. +387 (0)36 397 350; tel./fax: +387 (0)36 642 178; Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ; Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ; www.wineroute.ba

Specijaliteti od mesa

E-mail Ispis

Važno je napomenuti da se u ovom regionu, najveći broj domaćih životinja (perad, krave, ovce, itd) hrani na otvorenom, na slobodi i bez hemijskih dodataka prehrani. To objašnjava visok kvalitet mesa koje se u tradicionalnoj kuhinji priprema na mnogo načina.

Ćevapi ili ćevapčići:
male rolne od janjećeg i junećeg mesa uz kojih se najčešće služi svjež crveni luk i somun.
Teletina: najčešće se služi kao kotlet. Jagnjetina: jagnjeće meso sa ražnja.
Begova čorba: najraširenija čorba od povrća i telećeg mesa.
Musaka: patlidžani izrezani na ploške i pečeni u rerni sa mljevenim junećim mesom.
Filovane paprike: paprike punjene mljevenim mesom i začinima.
Bosanski lonac: vrsta gulaša sa kuhanim mesom obično na otvorenom plamenu.
Pršut: suho goveđe ili svinjsko meso.
Sudžuk: kobasičice od mesa.
Suho meso: najčešće govedina, bravetina ili svinjetina.
Sogan dolma: crveni luk punjen mljevenim mesom.
Bamija: vrsta čorbe sa telećim mesom i bamijom.
Sarma: listovi kiselog bijelog kupusa u koje se umota mljeveno meso, riža i začini (postoji mnogo varijanti).
Ispod sača: meso se peče u posebnoj metalnoj posudi koja je pokrivena žeravicom.

 

Izložba Tipičnih Sireva

E-mail Ispis

Centar za kulturu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru, svake godine ugosti Izložbu tipičnih sireva, koju organizira Udruženje proizvođača ovčijih sireva i ovčijeg mesa (Udruga Pramenka) uz sponzorstvo Privredne komore Hercegovačko-neretvanskog Kantona. Ovo je jedinstvena prilika da se upozna sa tradicionalnim ovčijim sirevima iz ovog kraja. U sklopu izložbe organizira se i takmičenje između različitih proizvođača i, za svaku kategoriju, (“Travnički”, “Livanjski” i “Sir iz Mijeha”), i proglasi proizvođač godine.
(održava se svake godine, sredinom novembra)


Enogastronomija

E-mail Ispis
Teritorij Hercegovine, najjužnijeg dijela Bosne i Hercegovine, posjeduje historijske, prirodne i klimatske karakteristike koje ga razlikuju od ostatka države. Tradicionalni enogastronomski okusi daju dodatnu vrijednost njegovom turističkom potencijalu čineći ga privlačnijim i raznovrsnijim.Mediteranska klima favorizira, pogotovo u dolini rijeke Neretve, rast voća i povrća, uz bogatu proizvodnju agruma, kivija, smokava, šipaka, bostana, trešanja, kajsija, mirisnih bresaka i ukusnog sezonskog povrća.
U šumama i po brdovitim predjelima sakupljaju se začinsko i ljekovito bilje, kao što su neven, kamilica, glog, majčina dušica, gospina trava, melisa, smreka, kadulja, vrijesak a posebno lavanda koja u periodu cvjetanja zrak oboji specifi čnim mirisom.

Ovakva raznolikost biljaka i cvijeća osigurava i proizvodnju izvanrednog meda koji se često koristi i kod spravljanja tradicionalnih slastica. Ljubitelji sira u ovim krajevima mogu naći proizvode za svačiji ukus – poznati livanjski sir i sir iz mijeha – mladi ili odstajali, uz koje se odlično uklapaju lokalna vina, koja se proizvode u malim podrumima širom ove regije, i spadaju u sami vrh vina jugoistočne Evrope.