English (United Kingdom)
You are here: Home
Četvrtak, 28 Ožu 2024

Znamenitosti

Karađozbegova džamija (1557)

E-mail Ispis


Mostar je bogat džamijama, koje su raspoređene u svakom kvartu i pretstavnice su tipičnog otomanskog stila u arhitekturi. Male, ali elegantne, to su struk-ture koje, kako sa arhitektonskog, tako i sa šireg kulturnog stanovišta, svakako vrijedi posjetiti i to ne samo zbog ljepote unutrašnjosti, nego i zbog toga što su živi svjedoci života i kulture otomanskog perioda u Bosni i Hercegovini. Karađozbegova džamija, do koje se stiže lagano se udaljivši od stare jezgre grada, jedna je od najvećih i najreprezentativnijih spomenika sakralne islamske arhitekture XVI vijeka.

Sagrađena je 1557. po projektu turskog arhitekte Kodže Mimara Sinana, a u unutrašnjosti je raskošno ukrašena arabeskama i floralnim crtežima. Kao što je tada bio običaj, u svom dvorištu džamija je ugošćavala druge strukture: fontanu za ritualno umivanje (šadrvan), islamsku vjersku školu (medresu), biblioteku i javnu kuhinju za siromašne.

Oštećeni u toku rata, Karađozbegova džamija i njen minaret, nakon duge i pažljive restauracije, danas su opet otvoreni za posjetitelje. Iza džamije nalazi se najstarije muslimansko groblje u gradu.



Tursko kupatilo

E-mail Ispis

Korištenje javnih kupatila (hamama) bilo je jako rašireno u doba otomanske vladavine. Tursko kupatilo, kod džamije Tabačice i Tabhane (u kojoj se obrađivala koža) izgrađeno je krajem XVI i početkom XVII vijeka u klasičnom otomanskom stilu. To je jedino tursko kupatilo Mostara sačuvano do danas, a i jedno od malobrojnih sačuvanih u cijeloj Hercegovini. Hamam se sastoji iz jedne centralne prostorije sa pretsobljem, prostora u sredini (tepidarium) i mjesta za kupanje, koje se naziva calidarium. Ova vrsta objekata nastala je čisto za javnu upotrebu, bez ijednog znaka bogatstva: vanjski zidovi obično nemaju nikakve ukrase, a u blizini turskog kupatila obično se nalazi džamija, medresa ili javna kuhinja. Ćejvan-begov hamam nema prozore i karakterizira ga krov sa kupolama, sve za zaštitu intimnosti korisnika. Krajem otomanskog perioda, kupatilo je zatvoreno, a obnovljeno je u toku rekonstrukcije historijske jezgre grada uz pomoć vlada Republike Francuske i Republike Turske. Danas je ovaj objekat u službi javnih i kulturnih manifestacija.

Kujundžiluk (stari bazar)

E-mail Ispis

U centru Starog grada može se uživati u najstarijoj zoni Mostara - Kujundžiluku (starom bazaru), graciozno pokaldrmljenoj uličici iz sredine XVI vijeka, u kojoj se i danas nalaze karakteristični zanatlijski dućani i tradicionalni restorani. U prošlosti, on je bio žila kucavica trgovine cijele regije, a za vrijeme Otomanskog carstva brojao je više od 500 dućana. I pored promijena koje dolaze s vremenom, ova ulica je zadržala autentičnu fizionomiju karakteriziraju je, svakako, i džamije i mali dućani i do danas je sačuvala neke od karakterističnih zanata, kao što su ručna obrada bakra i tkanje tepiha. Uz Stari most, glavni lik u priči cijelog kvarta, stari bazar pretstavlja sugestivni presjek arhitekture i, istovremeno, svakodnevnog života u Mostaru, koji je predstavljen živošću u dućanima, restorančićima (u kojima se može uživati u izvrsnoj tradicionalnoj kuhinji) i pretrpanim kafićima, toliko karakterističnim za lokalnu atmosferu.

Kule Tara i Halebija (XVII vijek)

E-mail Ispis


Dvije kule, smještene svaka na po jednoj strani mosta, strče kao arhitektonski ogranci samog mosta i podsjećaju na kamene čuvare prelaska preko rijeke. Kula Tara se nalazi na istočnoj obali, polukružnog je oblika, a za vrijeme Otomanskog carstva služila je za čuvanje municije. Danas je u njoj sjedište Muzeja Starog mosta. U Halebiji, na zapadnoj strani, svojevremeno se na nižim spratovima nalazio zatvor, a na višim čuvari. Korištena je i kao osmatračnica. Iza Tare, na lijevoj obali Neretve, nalazi se kula Herceguša, sagrađena u prvoj polovini XV vijeka, za vladavine Hercega Stjepana Vukčića Kosače.

 

 

 

 

Stari most

E-mail Ispis


Razmišljati o Mostaru, a instinktivno ne zamisliti sliku prelijepog Starog mosta, gotovo je nemoguće, pogotovo znajući da je ovo kameno remek djelo spomenik po kojem je grad i dobio ime i koji, simbolično, u sebi nosi mnoga značenja. Izgradnju mosta započeo je, u otomanskom periodu, turski arhitekt Hajrudin po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog i završio nakon devet godina rada, 1566. godine. Odmah po rođenju, most postade tema mnogih lokalnih legendi, od kojih jedna kaže da je Hajrudin bio toliko tvrdoglav, da je tri dana i tri noći prestajao ispod konstrukcije mosta da bi dokaza koliko je most čvrst. I most je čvrsto stajao 427 godina, sve do 1993., tragične godine, u kojoj bombardiranje mosta nije pretstavljalo samo strateški cilj vojne politike, nego i okrutan način da se pogodi u srce simbola ljepote i građanskog jedinstva. Rad na rekonstrukciji mosta trajao je više godina i pretstavljao je ogroman poduhvat, jer je odlučeno da se most obnovi tehnikama građenja iz XVI vijeka, uz primjenu istog metoda spajanja i približnim rezovima kamena, da bi se dobile određena nesavršenstva i jedinstvenost starog mosta. Kamen «Tenelija», svijetle boje, tonaliteta koji varira u zavisnosti od količine sunčeve svjetlosti, vadio se iz istog kameno-loma iz kojeg je vađen kamen za izgradnju prvobitnog mosta, a pojedini «preživjeli» dijelovi Starog mosta ponovo su upotrebljeni za njegovu obnovu.Stari most povezuje dvije obale Neretve i nalazi se smješten između dvaju kula: kule Tare i Herceguše s lijeve i Halebije s desne obale. Dug je 28,7m, širok 4,49m i karakterizira ga jedan kameni luk, koji se ljeti nalazi 21 m iznad nivoa vode. Ne treba propustiti takmičenje u skokovima sa Starog mosta,koje se od 1968. organizira u julu/srpnju svake godine, mada historijski izvori pominju da se sa njega skakalo još od vremena gradnje.

Mladi iz cijelog svijeta se okupe oko mosta radi učešća u tom spektakularnom sportskom događaju. Ova manifestacija je započela od lokalnog rituala kojim oduvijek, svakog ljeta, mladići iz Kluba skakača (čije sjedište se nalazi kod kule Halebije) dokazuju svoju muškost, bacajući se u ledene vode Neretve: ovaj spektakl je zaista jedinstven, kompleksan i pobuđuje emocije. Buran aplauz posmatrača, nakon što se sakupi određena suma novca među njima, i u tišini tipičnoj za izvođenje teškog zadatka, mladić skače sa najviše tačke na mostu; i tako tokom cijelog dana.Novi «Stari most» je zvanično otvoren u julu/srpnju 2004., simbolizirajući još jednom grad Mostar i njegovu želju za ponovnim rađanjem na temeljima slavne prošlosti i najdražeg spomenika. U julu/srpnju 2005., Stari most i cijeli Stari grad uvršteni su u UNESCO-vu svjetsku kulturnu baštinu.

Stranica 4 od 4

Turističke informacije

Baner